U radu se analizira kaznenopravna zaštita osobnih podataka u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, s usporedbom na mađarsko kazneno zakonodavstvo kao dio ispunjenja obveza sudjelovanja u programu međunarodne razmjene studenata Erasmus+ Europske unije. Kaznenopravna zaštita u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu prvenstveno je predviđena propisivanjem kaznenoga djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka u čl. 146., st. 1. Kaznenog zakona, a u mađarskome Kaznenom zakonu isto to kazneno djelo propisano je čl. 219., st. 1. U radu se analiziraju pojedini elementi navedenih kaznenih djela, a oni se odnose na određenje pojma zakona na koji upućuju blanketne odredbe navedenih kaznenih djela, zatim pojma osobnog podatka, subjekta zaštite osobnih podataka, počinitelja kaznenoga djela i radnji počinjenja kaznenoga djela. Važnu ulogu u određenju sadržaja navedenih elemenata, a s obzirom na blanketne odredbe kaznenih zakona, ima Opća uredba o zaštiti podataka Europskog Parlamenta i Vijeća koja je stupila na snagu 25. svibnja 2018. godine, a koja predstavlja do sada najviši stupanj razvoja zaštite osobnih podataka. Uspoređujući sustav zaštite koji je određen kaznenim zakonima navedenih država sa sustavom zaštite koji postavlja Opća uredba, a koji se zbog neposredne primjene uredbe odnosi i na Republiku Hrvatsku i Mađarsku kao članica Europske unije, u zaključnome se dijelu raspravlja o učinkovitosti i potrebi kaznenopravne zaštite osobnih podataka.