Pages
-
-
UPORABA BLOCKCHAINA KAO ČIMBENIK PRAVEDNIJEG I UČINKOVITIJEG POREZNOG SUSTAVA
-
Mateo Matijević Tema ovog završnog rada je uporaba blockchaina u stvaranju pravednijeg i učinkovitijeg poreznog sustava, s naglaskom na stanje u državama članicama Europske unije. Za početak, uvodni dio rada prikazuje razvoj modernih tehnologija i njihov utjecaj na porezne sustave država članica Europske unije. Uz to, analizira se pravna osnova temeljem koje države članice međusobno razmjenjuju informacije o poreznim obveznicima. Zatim se ukratko obrađuje blockchain tehnologija i njene značajke....
-
-
UPRAVA BANOVINE HRVATSKE
-
Tomislav Funda Cilj ovog diplomskog rada je prikaz uprave Banovine Hrvatske, odnosno detaljna razrada njezine upravne strukture, počevši od njezinog državnopravnog položaja unutar Kraljevine Jugoslavije, a zatim zakonodavne, upravne i sudbene vlasti s posebnim osvrtom na Bansku vlast kao izvršnog organa vlasti te detaljni prikaz strukture, djelokruga te upravnih tijela iste. Prikazana je i upravna struktura nižih organa vlasti te teritorijalni ustroj i podjela Banovine kroz detaljan prikaz strukture...
-
-
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA
-
Milena Jaković Autorica u završnom radu obrađuje položaj članova uprave u dioničkom društvu. Analizira pitanja imenovanja članova uprave, nadležnost i sastav uprave dioničkog društva, odnos članova uprave, predsjednika uprave i drugih organa društva, kroz statusnopravni i ugovornopravni aspekt. Poseban naglasak stavlja na ovlasti članova uprave te odgovornost članova uprave kao i prestanak članstva u upravi dioničkog društva. U zaključku iznosi rezultate provedenog istraživanja.
-
-
UPRAVA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE
-
Ivana Kanič Dioničko društvo regulirano je Zakonom o trgovačkim društvima i te se odredbe odnose na osiguravajuće dioničko društvo, osim kada nisu propisane posebnim Zakonom o osiguravajućim društvima. Uprava je bitan organ društva iz razloga što vodi poslove društva, odnosno djeluje unutar društva i prema trećima usmjerena prema cilju zbog koje je društvo osnovano, a to čini na vlastitu odgovornost, pri čemu mora voditi brigu o zaštiti interesa društva. Posebne odredbe Zakona o...
-
-
UPRAVLJANJE I KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA
-
Adriana Nadilo Pomorsko dobro i njegovo upravljanje, korištenje, nadzor i održavanje predstavlja strateški resurs Republike Hrvatske te istovremeno dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Pojam pomorskog dobra obrađeno je kroz povijesnu komponentu te će se analizirati njegova prostorna dimenzija. Ukratko će se obraditi utvrđivanje granice pomorskog dobra. Nadalje, materija upravljanja pomorskim dobrom obrađena je na način da su analizirane vrste i oblici upravljanja. Održavanje i red na...
-
-
UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA U JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
-
Arijana Burić potencijalima te promotriti način na koji jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave upravljaju i raspolažu ljudskim potencijalima. Osobita je pažnja posvećena institutima propisanim Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji omogućuju lokalnim jedinicama da svoje ljudske potencijale razvijaju, potiču na daljnji rast i usavršavanje, ali da ih također i lakše reguliraju, a sve s ciljem postizanja najveće moguće...
-
-
UPRAVLJANJE MORSKIM PLAŽAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ - ŠTO NAM DONOSI NOVI ZAKON O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA
-
Lucija Banović „Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.“1 Ono obuhvaća kopno, unutarnje morske vode i teritorijalno more te je definirano i detaljnije regulirano Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Pomorsko dobro ne može biti predmet vlasništva, zakupa ili najma zbog svog općeg karaktera.
Morske plaže po samom su zakonu dio pomorskog dobra i u novom su Zakonu...
-
-
UPRAVLJANJE VODAMA- POVIJESNI I UPRAVNI ASPEKT U ISTRI
-
Vedran Golja Opskrba vodom u Istri bila je jedan od temeljnih problema ţitelja Istarskog kraja, od
davnih vremena pa sve do tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Izvori ţive vode bili su rijetki
i ĉesto udaljeni, a konfiguracija zemljišta u Istri je takva da je ona siromašna površinskom
vodom. Kako bi preţivjeli Istrijani su se borili na sve naĉine pa su tako skupljali vodu iz
raznih lokava te gradili bunare i cisterne, što je predstavljalo vid svakodnevne borbe za
opskrbu pitkom vodom....
Pages
