Abstract | Tema ovog rada je obrada najvažnijeg organa društva s ograničenom odgovornošću, organa u kojem članovi ostvaruju svoja prava u društvu, skupštine. Svoja prava članovi društva u pravilu ostvaruju na način da odluke na koje su ovlašteni donose u skupštini društva čiji su i članovi. Donošenje odluka je najvažnije pravo, ali i obveza skupštine, odnosno članova društva koji sudjeluju u skupštini. Odluke je moguće donositi na redovan, ali i izvanredan način. Društvenim ugovorom je moguće zakonski propisani način donošenja odluka otežati, ali i olakšati. Bez obzira što se nadležnosti skupštine uređuju društvenim ugovorom ipak su neka pitanja propisana Zakonom o trgovačkim društvima, a navedeno je ono što je isključiva nadležnost te isto nije moguće prenositi drugim organima.
Skupština se mora zakonski sazvati jednom godišnje, a uvijek je otvorena mogućnost sazivanja izvanrednih skupština. Budući da je jednostavniji ustroj društva kod društva s ograničenom odgovornošću, skupština tog društva je podvrgnuta znatno manjim formalnostima nego li je to slučaj u dioničkom društvu.
Pravo sudjelovanja u radu skupštine podrazumijeva nazočnost na skupštini, sudjelovanje na raspravi, slušanje prijedloga koje iznose drugi članovi kao i iznošenje vlastitih prijedloga, dobivanje obavijesti, podnošenje prijedloga te ostvarenje prava glasa.
Predsjedatelj skupštine otvara skupštinu, utvrđuje nazočnost itd., a mora djelovati neutralno pri vođenju skupštine. Mora se voditi zapisnik u koji se unose vrijeme i mjesto održavanja skupštine, nazočnost, kvorum, donesene odluke, te svi prijedlozi i prigovori.
Uprava društva je dužna voditi knjigu poslovnih udjela te pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome članu, na njegovo traženje izdati potvrdu. |