prikaz prve stranice dokumenta Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja
  Download
PDF 144.04 KB
Scientific paper - Original scientific paper
Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja
Hrvatska i komparativna javna uprava, 20 (2020), 4; 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
Miloš, Matija

Cite this document

Miloš, M. (2020). Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja. Hrvatska i komparativna javna uprava, 20. (4), 761-793. doi: 10.31297/hkju.20.4.7

Miloš, Matija. "Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 20, no. 4, 2020, pp. 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7

Miloš, Matija. "Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja." Hrvatska i komparativna javna uprava 20, no. 4 (2020): 761-793. https://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7

Miloš, M. (2020) 'Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja', Hrvatska i komparativna javna uprava, 20(4), pp. 761-793. doi: 10.31297/hkju.20.4.7

Miloš M. Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2020 [cited 2024 December 15];20(4):761-793. doi: 10.31297/hkju.20.4.7

M. Miloš, "Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 20, no. 4, pp. 761-793, 2020. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:966194. [Accessed: 15 December 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)Ustavnosudski nadzor jasnoće referendumskih pitanja
Title (english)The constitutional review of the clarity of referenda questions
AuthorMatija Miloš
Author's institutionUniversity of Rijeka
FACULTY OF LAW
(Chair of Constitutional Law)
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Law
Constitutional Law
Abstract (croatian)
Zahtjev da odluka iznjedrena neposrednom demokracijom bude “jasna” predstavlja jedan od ključnih sastojaka suvremenog izravnog odlučivanja. Svrha je rada preispitati prigovor teoretičara koji, tvrdeći da jasnoću nije moguće odrediti, smatraju da se takav standard ne smije ostaviti na milost politički neodgovornim (ustavnim) sucima. Ovo se ocjenjuje kao preopćenito odbacivanje (ustavno)sudskog djelovanja te se zamjenjuje istančanijom perspektivom. Poziva se na prezentističko viđenje neposredne demokracije i tako ocrtava djelovanje sudova u određivanju jasnoće. U tom se smislu ističe da sudski nadzor možemo utemeljiti kao sredstvo preispitivanja granica političke sadašnjosti. Usporedba primjera kontinentalnoeuropskog i američkog pristupa tumačenju jasnoće identificira pristupe tome, pluralizaciju i poopćenje. Ističu se prednosti pluralizacije, iako, zbog problema demokratske legitimnosti (ustavnih) sudova, poopćenje nameće manje terete u primjeni. Utvrđuje se ipak da provođenje poopćenja sadašnjosti zapravo može dovesti do neprihvatljive arbitrarnosti sudova, dok je pluralizaciju sadašnjosti lakše razložno primijeniti. Time se pruža okvire (ustavno)sudskog djelovanja u nadzoru jasnoće neposredne demokracije.
Keywords (croatian)
Languagecroatian
Publication typeScientific paper - Original scientific paper
Publication statusPublished
Peer reviewPeer review - domestic
Publication versionPublished version
Journal titleHrvatska i komparativna javna uprava
Numberingvol. 20, no. 4, pp. 761-793
p-ISSN1848-0357
DOIhttps://doi.org/10.31297/hkju.20.4.7
URN:NBNurn:nbn:hr:118:966194
Publication2020
Document URLhttp://bib.irb.hr/1100919
Type of resourceText
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-02-24 14:18:33