Integralno upravljanje obalnim područjem dinamičan je proces koji postavlja institucionalni okvir različitim dionicima s različitim interesima, podupire njihov razvoj, ali i upotrebu te korištenje obalnog područja, a pritom uvažavajući načela održivog razvoja. Integralno upravljanje obalnim područjem je kroz stručne radove nedovoljno istražena tema, kao i nedovoljno od strane država integrirana politika. Obalno područje koje je dobrim dijelom u RH pod pravnim režimom općeg dobra – pomorskog dobra snažan je faktor društvenog i gospodarskog razvoja. Postavlja se pitanje što činimo kako bi se obalno područje prepustilo i sačuvalo generacijama koje dolaze, kao i činimo li dovoljno po pitanju zaštite i održivosti tog područja kako bi se i dalje nastavio gospodarski i društveni razvoj. Politika integralnog upravljanja obalnim područjem polako postaje imperativ kojim se vode obalne države, uz iznimnu podršku svjetskih međunarodnih organizacija i Europske unije, pritom zauzima visoku poziciju među prioritetima Europskih zelenih politika. Kroz početni dio rada definirat ćemo, za potrebe stjecanja punog konteksta i značaja politiku integralnog upravljanja. Definirati ciljeve integralnog upravljanja te pratiti njegov razvoj i integraciju. Kako bi se približila ova zahtjevna tematika važno je definirati i obalno područje koje je u određenom dijelu, pošto je ono šire područje, ex lege pomorsko dobro, kao i otoke, koji čine zasebnu skupinu, reguliranu zasebnim zakonom. Nadalje, kroz upotrebu i upravljanje pomorskim dobrom dotaknuti ćemo se i rizika koji prijete obalnom području. U pravni sustav Republike Hrvatske integralno upravljanje uvodi se Protokolom o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, koji je jedan od protokola Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (tzv. Barcelonska konvencija). Kroz sam rad će biti navedeni benefiti, ali i problemi s kojima se suočava politika integralnog upravljanja, kao i prijedloge za širu upotrebu integralnog upravljanja u Republici Hrvatskoj.