Autorica u radu obrađuje osnivanje društva s ograničenom odgovornošću u hrvatskom i austrijskom pravnom poretku, uspoređujući rješenja usvojena u ispitivanim pravnim sustavima. Svaki od sustava nosi svoje specifičnosti, ali i brojne sličnosti koje dokazuju velik utjecaj austrijskog (i njemačkog) prava na hrvatsko.S obzirom da su obje države ujedno i članice Europske unije, bitan je utjecaj koji je pravo EU-a imalo na njihovo zakonodavstvo, naročito po pitanju mogućnosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću koje ima manji iznos početnog temeljnog kapitala. U prvom djelu rada analizira se pojam društva s ograničenom odgovornošću u Republici Hrvatskoj, poslovne udjele, temeljni kapital, odgovornosti i druge osnovne pojmove koje je potrebno poznavati radi razmijevanjapostupka osnivanja. Drugi i treći dio rada odnose se na osnivanje s jednim osnivačem (izjava o osnivanju društva) te više osnivača (društveni ugovor). Posebna pozornost se pridaje sastojcima društvenog ugovora (odnosno izjavi o osnivanju društva) čijim sklapanjem nastaje preddruštvo. Autorica otvara i pitanja osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću te slučaja kada stranac želi osnovati društvo s ograničenom odgovornošću u Republici Hrvatskoj. Nakon hrvatskog zakonodavstva, obrađuje se osnivanje društva s ograničenom odgovornošću prema austrijskom zakonodavstvu koje također razlikuje nekoliko vrsta osnivanja. Autorica uspoređuje dva sustava, hrvatski i austrijski, kako bi se dobila preglednija slika te kako bi se iz cjelokupne analize mogli izvući valjani zaključci.