Kazna zatvora kao jedna od kazni lišenja slobode prisutna je i danas u svim suvremenim sustavima kaznenopravnih sankcija. Mnogobrojne kritike upućuju se na račun njezine uspješnosti u realizaciji svrhe kažnjavanja. Između više ciljeva koji se kaznom nastoje postići- preventivni, etički, socijalni, najviše zamjerki usmjereno je prema preventivnoj funkciji kazne zatvora i to prije svega prema specijalnoj prevenciji kroz resocijalizaciju osuđene osobe. Budući se kazna zatvora realizira tek u procesu svog izvršenja, izvršenje predstavlja najznačajniju fazu za ostvarivanje resocijalizacije. Danas su pravnom regulativom (V. poglavlje Crnić) uspostavljeni relativno visoki standardi režima izdržavanja kazne lišenja slobode kao rezultat općih civilizacijskih dostignuća u poštivanju ljudskih prava i zaštite osuđenih osoba. Ipak, ostaje pitanje da li je moguće u neslobodi (bez obzira na sve bolje uvjete izdržavanja kazne u zavodima) pripremiti osobu za život na slobodi, a što je smisao resocijalizacije. Odgovor na ovo pitanje, a kroz njega i odgovor na opravdanost kazne zatvora kao reakcije društva prema ženama počiniteljicama kaznenih djela pokušale smo naći proučavanjem nekoliko ženskih zatvora i analizom različitih varijabli ( vrsta kaznenog djela, visina kazne, recidivizam, stavovi počiniteljica prema vrsti i visini kazne i niz osobnih i sociodemografskih obilježja) koje se odnose na počiniteljice kaznenih djela. Razlog zašto smo se odlučile i ograničile samo na ženske zatvore proizlazi iz činjenice da se sve obimnija literatura o ženama počiniteljicama kaznenih djela većinom zadržava na proučavanju etiologije kriminaliteta žena i komparaciji s kriminalitetom muških osoba. Osim toga detaljnije se obrađuju pojedinačni za senzacionalistički orijentiranu javnost atraktivni slučajevi. Pri tome je, stručna i znanstvena literatura o ženama na izdržavanju zatvorske kazne, skromnog opsega. Stječe se dojam da interes stručne i laičke javnosti zastaje ispred zatvorskih vrata. Doduše ta vrata i nije uvijek i svugdje lako otvoriti, ali mi smo provodeći ovo istraživanje ipak uspjele zaviriti u nekoliko ženskih zatvora. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 222 žene na izdržavanju zatvorske kazne. Radi se o pet kaznenih ustanova u četiri države i to u po jednoj u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji te u dvije kaznene ustanove u Njemačkoj .