Sloboda izražavanja je jedno od temeljnih ljudskih prava. Ono ipak nije apsolutno, već podliježe određenim ograničenjima. Jedno od tih ograničenja je govor mržnje. Odnos između slobode izražavanja i govora mržnje je izrazito kompleksan i aktualan. Zbog toga se u ovom radu obrađuje niz pitanja koja proizlaze iz tog odnosa. Najprije je prikazana problematika u određivanju jedinstvene definicije pojma govora mržnje. Nakon toga su analizirani argumenti za i protiv sankcioniranja istog. Uspoređuju se američki i europski model reguliranja govora mržnje te se nastoji prikazati kakav je stav po tom pitanju zauzela Republika Hrvatska. Osim navedenog se preispituje problematika sankcioniranja govora mržnje na internetu. U vezi s time se analiziraju nacionalni i nadnacionalni pristupi i pokušaji učinkovitijeg reguliranja govora mržnje. Na kraju se osvrćemo na društvene mreže te načine na koji one definiraju, prepoznaju i sankcioniraju govor mržnje, te na posljedice takvog djelovanja na prava korisnika, ali i javni diskurs općenito.