Predmet ovog rada je prikazati modele financiranja sportskih klubova u Hrvatskoj i usporediti ih s modelima financiranja klubova u inozemstvu. Iako u svojem početku okarakteriziran kao svaka ljudska igra i zabava koja je bila dio ljudske razonode, usporedno s razvojem tržišta dolazi i do profesionalizacije sporta, u kojem pojedinci uvježbavaju vještine s ciljem postizanja što boljih sportskih rezultata i ostvarivanja prihoda koji mu omogućavaju životnu egzistenciju. Sport je postao sastavni dio društvenih potreba pojedinca te veoma važna komponenta u gospodarskom funkcioniranju jedne države, odnosno društva. U Hrvatskoj je sport reguliran Zakonom o sportu te su njime sportske djelatnosti propisane kao djelatnosti od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Upravo su hrvatski sportaši najveći ambasadori i promicatelji naše države diljem svijeta. Sport je složen i multidisciplinaran društveni fenomen pa njegova buduća uspješnost ovisi i o sudjelovanju drugih resora, ponajviše financija. Adekvatnim financiranjem sporta stvaraju se osnovni preduvjeti za pravilnim razvojem sportaša i mogućnosti ostvarivanja kvalitetnih sportskih postignuća. Sustav financiranja sporta usko je povezan s ustrojem sporta. Ustroj i struktura sporta u većini europskih zemalja temelji se na tzv. europskom modelu sporta koji karakterizira piramidalni ustroj organizacije sporta. Osnovnu i baznu stanicu piramidalne organizacije sporta čine sportski klubovi. Sportski klubovi su pravne osobe posebno registrirane za obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju, a mogu biti ustrojeni u obliku udruga ili sportskih dioničkih društava. Sportske klubove karakterizira fluidnost različitih modela financiranja. Neki od temeljnih prihoda u strukturi prihoda sportskih klubova jesu: TV i medijska prava, nagrada od natjecanja, ulaznice, sponzorstva i donacije, prodaja (transferi) igrača, prodaja proizvoda sportskih klubova (suveniri, dresovi...).U glavnom poglavlju rada detaljno su analizirana i usporedno suočena osnovna prihodovna sredstava hrvatskih i europskih klubova. Za primjer studije slučaja opsežno je prikazan model financiranja u HNK Rijeci. Temeljem analize financijskih brojki iz hrvatskih sportskih klubova u odnosu na one europske, u završnom dijelu rada donesen je zaključak o uspješnosti upravljanja financijama u Republici Hrvatskoj.