| Sažetak | Cilj rada je osvijetliti koncept, prikazati ga multi-perspektivno tj. interdisciplinarno ili, riječima Europske komisije, „holistički“, onako kako je i zamišljen. Također, u cilju rada je prikazati i obrazložiti kritike ovoga koncepta tj. sustava projekata i politika, a koje dolaze od strane institucija, te aktivnih i neaktivnih građana, dvaju kategorija djelovanja koje su ključne za njegovu realizaciju. Kako bi se to ostvarilo, valja rasvijetliti koncepte poput „društva znanja“, „cjeloživotnog obrazovanja“, „građanske participacije“ i „socijalne inkluzije“. Konačni je cilj rada znanstveno obrazložiti poziciju pravnih sustava unutar ove dinamične konceptualne sredine te upozoriti na stanovitu dinamičnost legislativa, čak toliko ubrzanu, da je moguće postaviti pitanje o održivosti cjelokupnog postojećeg europskog pravnog sustava (sa svojom povijesti i inherentnim mehanizmima), barem unutar narednih 30-ak godina.
Predmet rada je moguće shvatiti kroz prizmu interdisciplinarnog pristupa. Europski prostor visokog obrazovanja nematerijalna je politička, ekonomska, socijalna i sociološka, znanstvena i tehnološka tvorevina koja obilježava društveni razvoj u Europi u 21. stoljeću. Koncept je potrebno predstaviti ne samo povijesno, već i što je šire interdisciplinarno moguće, s obzirom na to da njegovo stvaranje dolazi od povijesnih ideja, i jednako tako, obzirom na činjenicu da su legislativne promjene koje se događaju kao implementacija ovoga koncepta. Tek posljednja faza (i pritom vrlo promjenjiva) njegove praktične implementacije na uvijek višestruke i promjenjive načine. Kao vodeća povijesna intelektualna sila, ako je promatrati samo kulturalni Zapad, Europa novoga vijeka funkcionira gotovo isključivo u institucionalnom ključu. Iz njega se rađaju koncepti koji tijekom vremena ustrajno transformiraju europsku političku stvarnost – od nacionalnih država 19. stoljeća pa sve do suvremenih visoko mobilnih i multikulturalnih centara. U posljednjem kontekstu, onom multikulturalnom, Europa više ne zaostaje za fundamentalnim multikulturalnim SAD-om. Ona predstavlja njegovu zapadnjačku protutežu, ali i simboličku „sestru“ na sve različitijoj kulturalnoj karti svijeta. Unutar predmeta rada važno je obrazložiti ove uvjete i utjecaje, povijesne i suvremene pluri-znanstvene i pluri-tehničke tendencije, ali i neminovnost određenih globalnih imperativa kao što je smanjenje emisija štetnih plinova u atmosferu u svrhu reverzije globalnog zatopljenja i zagađenja koje prijeti sveukupnosti zemaljskih života. |
| Sažetak (engleski) | The aim of this paper is to shed light on the concept, to present it in a multi-perspective, i.e. interdisciplinary or, as the European Commission puts it, "holistic" way, as it was intended. Moreover, the aim of this paper is to explain the critiques of the concept, i.e. the system of projects and policies that come from both institutions and active and inactive citizens, both categories that are crucial for its implementation. To achieve this, it is necessary to clarify concepts such as "knowledge society", "lifelong learning", "citizen participation” and "social inclusion". The aim of the paper is to explain scientifically the position of legal systems within this dynamic and conceptual environment. Moreover, the aim is also to warn against certain dynamic legislations that sometimes accelerate rapidly and may lead us to question the sustainability of the whole existing European legal system (with its history and inherited mechanisms), at least for the next 30 years or so.
The subject of the paper is a concept that can only be understood through the prism of an interdisciplinary approach. The field of European higher education is an intangible political, economic, social as well as sociological, scientific and technological creation that characterises the social development in Europe in the 21st century. The concept must be presented not only historically, but also as broadly interdisciplinary as possible. Moreover, we must consider that its emergence stems from historical ideas, and also from its practical implementation in increasingly diverse and changeable ways. We must also not forget that the legislative changes that take place as an implementation of this concept are usually only the last phase (and at the same time very changeable). As the leading historical intellectual power, based on the cultural West, modern Europe functions almost exclusively through the institutional prism. It creates concepts that, over time, permanently change the political reality of Europe, from the nation-states of the 19th century to the modern highly mobile and multicultural centres. In the latter context, the multicultural, Europe no longer lags behind the inherently multicultural United States. Europe represents its Western counterweight, but also its symbolic "sister" on the increasingly diverse cultural map of the world. Moreover, it is important to explain these conditions and influences, historical and contemporary multi-scientific and multi-technical trends, but also the inevitability of certain global imperatives such as the reduction of emissions into the atmosphere in order to reverse the global warming and pollution that threatens all terrestrial life. |
