prikaz prve stranice dokumenta ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA
  Preuzmi
PDF 344.44 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 38 (2017), 1; 243-272. urn:nbn:hr:118:177508
Zubović, Antonija

Citirajte ovaj rad

Zubović, A. (2017). ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 38. (1), 243-272. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:177508

Zubović, Antonija. "ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 38, br. 1, 2017, str. 243-272. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:177508

Zubović, Antonija. "ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 38, br. 1 (2017): 243-272. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:177508

Zubović, A. (2017) 'ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA', Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 38(1), str. 243-272. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:177508 (Datum pristupa: 02.07.2024.)

Zubović A. ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci [Internet]. 10.03.2017. [pristupljeno 02.07.2024.];38(1):243-272. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:177508

A. Zubović, "ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 38, br. 1, str. 243-272, Ožujak 2017. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:177508. [Citirano: 02.07.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:177508
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)ORGANIZIRANO PRIKUPLJANJE PUNOMOĆI ZA GLASOVANJE NA GLAVNOJ SKUPŠTINI KAO MODALITET UTJECANJA NA DONOŠENJE ODLUKA U DRUŠTVU – OTVORENA PITANJA
Naslov (engleski)PROXY SOLICITATION AS A METHOD OF OBTAINING VOTING CONTROL AT THE GENERAL MEETING – OPEN QUESTIONS
Naslov (njemački)ORGANISIERTE STIMMRECHTSVERTRETUNG ALS EIN WEG ZUR ERHÖHUNG DER STIMMRECHTSKONTROLLE AN DER HAUPTVERSAMMLUNG – OFFENE FRAGEN
Naslov (talijanski)LA SOLLECITAZIONE DELLE DELEGHE DI VOTO NELL’ASSEMBLEA GENERALE QUALE MODALITÀ DI INFLUENZA SULLA ATTIVITÀ DECISIONALE NELLA SOCIETÀ – QUESTIONI APERTE
AutorAntonija Zubović
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
(Zavod za pravo društava i financijsko pravo)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Trgovačko pravo i pravo društava
Sažetak (hrvatski)
U radu se obrađuje organizirano prikupljanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini, ukazujući na otvorena pitanja u njegovoj primjeni. Budući da Direktiva o pravima dioničara u uvrštenim društvima ne uređuje izričito ovaj institut, države članice EU-a zauzele su različita stajališta u pogledu njegova uređenja. S jedne strane su države članice koje nisu izričito uredile organizirano prikupljanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini, dok su s druge strane države članice koje posebnim odredbama uređuju ovaj institut. Međutim, i unutar te skupine država članica uočavaju se različiti pristupi u uređenju pojedinih pitanja. Valja istaknuti da se u državama članicama EU-a u kojima nije izričito uređeno organizirano prikupljanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini, sve više postavlja pitanje potrebe njegova regulatornog uređenja. Stoga se zaključno daju prijedlozi rješenja za hrvatsko pravo.
Sažetak (engleski)
In the article the author analyzes the proxy solicitation as a method for acquiring voting control in a company pointing out to the open issues in its application. Since the Shareholders’ Rights Directive does not explicitly regulate the proxy solicitation, it is left to the discretion of each EU Member State legislator. There are two groups of Member States in regards to this matter – Member States that do not regulate the proxy solicitation process and those that have adopted specifi c provisions regulating proxy solicitation. However, it should be noted that, even within the second group of Member States, approaches to regulating specifi c issues in the proxy solicitation adopted by the national legislators vary. Furthermore, Member States without specifi c provisions are now questioning the actual necessity for their implementation. In the conclusion, the author proposes solutions to be adopted in Croatian law in this respect.
Sažetak (njemački)
Das Thema dieser Arbeit ist die organisierte Sammlung von Vertretungen für die Ausübung von Stimmrechten in der Hauptversammlung. Offene Fragen der Anwendung dieser Regelung werden dabei besonders unter die Lupe genommen. Da dieses Rechtsinstitut nicht durch die Richtlinie über die Ausübung bestimmter Rechte von Aktionären in börsennotierten Gesellschaften geregelt ist, haben die Mitgliedstaaten verschiedene Wege in seiner Regulierung eingeschlagen. Während einige Mitgliedstaaten die Sammlung von Stimmrechtsvertretung an der Hauptversammlung nicht ausdrücklich regeln, haben andere Sonderverordnungen dazu verabschiedet. Bei den letzteren Mitgliedstaaten sind allerdings unterschiedliche Regulierungsansätze in Bezug auf spezifi sche Aspekten zu beobachten. Es ist zu betonen, dass die Notwendigkeit einer Regulierung der Sammlung von Stimmrechtsvertretungen an der Hauptversammlung immer mehr in den Vordrgrund tritt. Schlussfolgernd werden dazu entsprechende Lösungen für das kroatische Recht vorgelegt.
Sažetak (talijanski)
Nel lavoro si tratta della sollecitazione delle deleghe di voto nell’assemblea generale, rilevando le questioni aperte concernenti l’utilizzo di tale pratica. Posto che la Direttiva sui diritti degli azionisti nelle società quotate non regola espressamente tale istituto, gli Stati membri dell’UE hanno preso posizioni diverse con riguardo alla sua disciplina. Da un lato, vi sono Stati membri che non hanno regolato esplicitamente la sollecitazione delle deleghe di voto nell’assemblea generale; mentre, dall’altra parte, vi sono Stati membri che mediante disposizioni particolari regolano tale istituto. Tuttavia, anche all’interno di codesto gruppo di Stati membri si notano diversi approcci nella regolamentazione di singole questioni. Va evidenziato che negli Stati membri dell’UE, dove la sollecitazione delle deleghe di voti nell’assemblea generale non trova disciplina espressa, sempre più spesso emerge l’esigenza di disciplinare giuridicamente tale aspetto. Pertanto, in chiusura, si danno dei suggerimenti per le soluzioni da adottarsi nel nostro diritto interno.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Ključne riječi (njemački)
Ključne riječi (talijanski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - domaća recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaZbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Brojčani podacivol. 38, br. 1, str. 243-272
p-ISSN1330-349X
e-ISSN1846-8314
URN:NBNurn:nbn:hr:118:177508
Datum objave publikacije2017-03-10
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/178138
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-03-26 07:20:54