Danas je karakteristična trodiobna podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Obzirom na tri navedene vrste vlasti razlikujemo više sustava vlasti, a samim time i različite ovlasti predsjednika. Svaki od tri navedena sustava predviđa poseban skup ovlaštenja predsjednika, odnosno poglavara države te navodi niz oblika međusobne suradnje s ostalim nositeljima vlasti. S obzirom na položaj i ulogu predsjednika sustavi mogu biti: parlamentarni, polupredsjednički i predsjednički. Potraga za odgovorom na pitanje koji je najbolji i najprihvatljiviji oblik vlasti obzirom na ulogu predsjednika u njoj već u početku znači da je bitno proučiti povijest određenog područja državnog uređenja, političku kulturu i tradiciju karakterističnu za podneblje koje se promatra. Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske iz 2000. godine Republika Hrvatska dobiva parlamentarni sustav u kojem se ojačava uloga Sabora, napušta dvostruka odgovornost Vlade te jača njezina uloga u izvršnoj vlasti u kojoj ona sad postaje primarni faktor te obavlja izvršnu vlast uz predsjednika Republike s relativno snažnim ustavnim položajem i ovlastima. Predsjednik Republike Hrvatske se bira neposrednim i tajnim glasovanjem na mandat od pet godina i to s pravom jednog reizbora. Izbori su uređeni Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Predsjedničke ovlasti su raznolike: od ovlasti u području izvršne vlasti, obrane i nacionalne sigurnosti, do prava raspisivanja referenduma, davanja pomilovanja, odlikovanja te priznanja, raspuštanja Hrvatskog sabora, promulgacije Zakona, predstavljanja Hrvatske u zemlji i inozemstvu i dr. Simboli predsjednika RH su zastava i lenta predsjednika Republike, a sve administrativne, savjetodavne i druge poslove vezane uz predsjednika obavlja Ured predsjednika Republike koji se nalazi u Zagrebu na Pantovčaku.