Tema ovoga diplomskoga rada je pomorski privilegij kao stvarnopravno sredstvo osiguranja tražbina u pomorstvu. Pomorski privilegij je specifičan oblik zakonskog založnog prava na brodu koji uvelike pridonosi ostvarenju privilegiranih tražbina. Kao zakonsko založno pravo, pomorski privilegiji nastaju kada se ispune zakonom propisane pretpostavke. Ne može svaka tražbina biti privilegirana tražbina već su privilegirane tražbine samo one izrijekom propisane Pomorskim zakonikom. Prema Pomorskom zakoniku privilegirane tražbine su podijeljene u pet razreda i namiruju se prema propisanim zakonskom redoslijedu. Te tražbine bit će namirene prije hipotekarnih i neosiguranih tražbina neovisno o pravnom temelju i vremenu nastanka tih drugih tražbina. Upravo zbog toga što se namiruju prije tih tražbina i time ugrožavaju položaj hipotekarnog vjerovnika, broj privilegiranih tražbina se s vremenom smanjivao. Privilegirane tražbine su stoga, tražbine koje zaista moraju imati neku posebnu važnost da bi kao takve bile propisane zakonom, odnosno dobile svojstvo privilegirane tražbine. Značajno obilježje pomorskih privilegija jeste u njihovom ograničenom vremenskom trajanju. Privilegiji traju godinu dana od njihova nastanka i protekom prekluzivnih rokova privilegirani vjerovnik gubi pravo prvenstvenog namirenja odnosno, tražbina više nije privilegirana, te će moći biti namirena u redovnom postupku namirenja tražbina. Kako bi se vjerovnik uspješno namirio, tome pridonosi i privremena mjera koju nalaže sud kako brod ne bi mogao napustiti luku te tako omogućava uspješno namirenje vjerovnika koje se provodi u dva stadija: stadij osiguranja i stadij namirenja. Privilegirana tražbina strogo prati brod na koji je vezana, neovisno o promjenama u upisnicima, ili čak u slučaju promjene brodovlasnika ili same zastave broda. Privilegiji će u tim slučajevima nastaviti postojati kao teret broda te će prestat tek njihovim namirenjem ili drugim oblikom prestanka pomorskih privilegija što je jedan od najvažnijih elemenata pomorskih privilegija. S druge strane, privilegiji će se moći koristiti isključivo za namirenje tražbine iz vrijednosti broda u odnosu na koji je tražbina nastala, a ne proteže se na ostalu imovinu vjerovnika privilegirane tražbine. Privilegiji su veoma korišten institut kada je riječ o osiguranju tražbina. Upravo zbog zaštite pravnog poretka i socijalne sigurnosti želi se postići ujednačavanje privilegiranih tražbina na međunarodnoj razini. Proces unifikacije instituta pomorske hipoteke i pomorskih privilegija počinje prvom polovicom 20. stoljeća i od tada su donesene tri konvencije koje se izravno odnose na problematiku pomorskog privilegija. Niti jedna od konvencija ne donosi potpunu regulaciju pomorske hipoteke i pomorskih privilegija na način koji su države očekivale upravo zbog podijeljenih stajališta oko regulacije privilegija u kontinentalnom i common law sustavu. Razvojem pomorskih aktivnosti i razvojem kreditnih institucija javlja se sve veća potreba za regulacijom instituta pomorske hipoteke i pomorskog privilegija čime odredbe konvencija zastarjevaju i time ne pogoduju očuvanju instituta hipoteke i privilegija Tako možemo zaključiti da na području pomorskog privilegija postoji još mnogo prostora za unifikaciju pravila kako bi većina zemalja moglo biti zadovoljno te kako bi se postigla željena pravna sigurnost.