prikaz prve stranice dokumenta STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
2015. urn:nbn:hr:118:461368
Murica, Anja
Sveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
Katedra za upravno pravo

Citirajte ovaj rad

Murica, A. (2015). STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA (Završni rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:461368

Murica, Anja. "STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA." Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:461368

Murica, Anja. "STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA." Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:461368

Murica, A. (2015). 'STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA', Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, citirano: 24.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:461368

Murica A. STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA [Završni rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet; 2015 [pristupljeno 24.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:461368

A. Murica, "STJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA", Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Rijeka, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:461368

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:461368
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSTJECANJE I PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Naslov (engleski)ACQUISITION AND TERMINATION OF CROATIAN CITIZENSHIP
AutorAnja Murica
MentorDario Đerđa (mentor)
Član povjerenstvaSanja Barić
Član povjerenstvaŽelimir Gržančić
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Pravni fakultet
(Katedra za upravno pravo)
Rijeka
Datum i država obrane2015-06-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Upravno pravo i uprava
Sažetak
Državljanstvo se definira kao specifičan i poseban pravni odnos koji nastaje između pojedinca, fizičke osobe te države kao pravne osobe. Manccini, talijanski pravnik je među prvima ponudio doktrinarno tumačenje instituta državljanstva u svom djelu O državljanstvu kao osnovi međunarodnog prava, i naznačio da je državljanstvo bitna veza između pojedinca i države. Da bi mogli razumjeti pojam državljanstva moramo definirati i pojam države, te je to definirano i razrađeno u prvom poglavlju ovog... Više rada. Država je organizirana zajednica stanovnika na određenom teritoriju i pod zajedničkom najvišom vlašću. Državu karakteriziraju narod, teritorij, vlada te činjenica političko pravne neovisnosti. Stanovništvo je jedan od najbitnijih elemenata svake državne zajednice. Državljanstvo kao institut uređeno je pravilima unutarnjeg prava svake države, Ustavom kao osnovom, a također i propisima upravnog prava. Međunarodno pravo također se bavi problematikom državljanstva. Neovisno od velikog broja međunarodnopravnih propisa koji se odnose na stjecanje ili gubitak prava na državljanstvo, bez državljanstva žive milijuni ljudi diljem svijeta. Njih nazivamo ljudima bez državljanstva ili apatridima. Razlozi zbog kojih do toga dolazi su različiti, od bračnog prava, upravne prakse, diskiminacije itd. Dvojno državljanstvo (bipatridija) i višestruko državljanstvo (polipatridija) je stanje osobe koju dvije države ili više njih, po svojim nacionalnim zakonodavstvima smatraju svojim državljanima. Ono nastaje kada neka osoba rođenjem stekne više državljanstava ili kada stekne novo državljanstvo, a nije se odrekla ili izgubila dotadašnje. Glavni razlog nepoželjnosti višestrukog državljanstva ogleda se u problemima koje može prouzročiti, posebno u vezi s pružanjem diplomatske zaštite, služenjem vojne obveze te oporezivanjem. Upravo zbog ovdje navedenih razloga ova problematika nastojala se riješiti međunarodnim konvencijama. Drugo poglavlje rada prati razvoj državljanstva kroz povijest od antičkog rima do današnjeg suvremenog poimanja državljnstva. U trećem poglavlju rada obrađeno je stjecanje državljnanstva tj. načela i osnove stjecanja državljanstva. Temelj stjecanja državljanstva uvijek je pravna norma sadržana, u pravilu u posebnom zakonu ili međunarodnom ugovoru. Međutim, postoje tri osnovna načela na osnovi kojih država podjeljuje odnosno omogućuje osobama stjecanje državljanstva. To su načelo krvne veze (ius sanguinis), načelo područja (ius soli) te načelo prebivališta (ius domicili). Kako je već naglašeno, državljanstvo se u teoriji uzima kao trajni pravni odnos, kao pravna veza između pojedinca i države s obilježjem stalnosti. Međutim, postoji nekoliko načina II na koje osoba može izgubiti državljanstvo. Otpust iz državljanstva je način prestanka državljanstva na osnovi akta državnog tijela koji se donosi na zahtjev državljanina. Državljanstvo može prestati i jednostranim očitovanjem volje državljanina odnosno njegovim odricanjem od državljanstva. Oduzimanje državljanstva s druge strane je vid gubitka državljanstva na osnovi odluke upravnog tijela donijete u postupku iniciranom po službenoj dužnosti. Tematika gubitka državljanstva obradjena je u četvrtom poglavlju ovog rada. U zadnjem poglavlju rada daje se prikaz uloge volje osoba u slučajevima prestanka državljanstva u Republikama Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i Njemačkoj. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:118:461368
Studijski programNaziv: Upravni studij
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2015-10-05 10:32:44
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.