U radu se obrađuju određena pitanja financijskog izvještavanja dioničkih društava: pitanje usporedivosti financijskih izvješća, dinamike i načina njihova objavljivanja, posebice kada su u pitanju dionička društva čije su dionice uvrštene na burzu ili uređeno javno tržište. Najprije se ukazuje na problem usporedivosti financijskih izvješća, odnosno na činjenicu primjene različitih računovodstvenih standarda pri izradi financijskih izvješća. Na primjeru se objašnjava kako primjena različitih računovodstvenih standarda može otežati izdavateljima vrijednosnih papira (dioničkim društvima) uvrštenje vrijednosnih papira na neku inozemnu burzu, odnosno izlazak na neko inozemno tržište kapitala. Iznose se aktivnosti pojedinih institucija na globalnom planu usmjerene ka harmonizaciji računovodstvenih standarda. Odvojeno se naznačuju inicijative po tom pitanju u europskom pravu. Ispituje se učestalost financijskog izvještavanja dioničkih društava de lege lata u hrvatskom pravu. Najprije se iznose rješenja noveliranog Zakona o trgovačkim društvima radi utvrđivanja ovlasti pojedinih organa dioničkog društva u pogledu izrade i utvrđivanja financijskih izvješća. Ta se rješenja dovode u vezu s propisima Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu vrijednosnih papira koji svaki u svojoj domeni regulira pitanja učestalosti objavljivanja financijskih izvješća. Sustavno se uspoređuje dinamika financijskog izvješćivanja za dionička društva i javna dionička društva, te odvojeno za društva koja su uvrštena u prvu burzovnu kotaciju. Obrađuje se i pitanje na koji se način se izvješća objavljuju, odnosno čine dostupnima javnosti u nakon donošenja Zakona o registru godišnjih izvješća.. Dinamika financijskog izvještavanja društava uvrštenih na burzu u europskom pravu prati se najprije iznošenjem rješenja prema važećoj Smjernici 2001/34 o burzovnom prospektu i podacima koje redovito objavljuju društva uvrštena na burzu. Zatim se naznačuju pravci izmjene smjernice: širenje polja primjene na način da se obuhvaćaju i društva uvrštena na uređeno tržište ; povećanje učestalosti izvještavanja kroz uvođenje obveze kvartalnog izvještavanja ; te uvođenje novih modaliteta objave. Pri tom se iscrpno razmatra tijek i ishod dvaju krugova provedenih konzultacija u kojima su došla do izražaja suprotstavljena rješenja različitih interesnih grupa. Iznose se rješenja sadržana u prijedlogu smjernice. Ispituje se u kojoj mjeri su propisi hrvatskog prava usklađeni s rješenjima u prijedlogu nove smjernice. Upozorava se na raspršenost baza podataka u kojima se mogu razgledati financijska izvješća (Komisija za vrijednosne papire i Registar godišnjih izvješća) te ističe potreba njihove koncentracije na jednom mjestu. Zaključno se navode razlozi koji upućuju na zaključak o porastu značaja uloge revizora u javnim dioničkim društvima u novom globalnom i europskom regulatornom okruženju.