Sloboda poslovnog nastana jedna je od četiri temeljne gospodarske slobode, te je njezino funkcioniranje vrlo važno u ostvarivanju jedinstvenog tržišta na kojem vrijede jednaka pravila za društva i osobe iz različitih država članica. Tom je slobodom omogućeno društvima iz svih država članica da ostvaruju svoj poslovni nastan u drugim državama članicama unije, bez da postoje posebna ograničenja kojima se znatno otežava strancima ulazak na teritorij druge države. Trgovačka društva mogu svoju slobodu poslovnog nastana ostvariti osnovanjem društva u drugoj državi članici ( primarni poslovni nastan) ili osnivanjem podružnica, društava kćeri ( sekundarni poslovni nastan) u drugoj državi članici. U ovom radu biti će obrađen pojam slobode poslovnog nastana, izvori kojima je uređena ta sloboda, teorije poslovnog nastana, praksa Europskog suda u slučajevima vezanim uz slobodu poslovnog nastana, uređenje te slobode u hrvatskom zakonodavstvu. Praksa Europskog suda svakako je vrijedna spomena, upravo zbog svoje važnosti na razvoj slobode poslovnog nastana. Europski sud proširio je vidokruge ove slobode, te dao nacionalnim sudovima odgovore na mnoga pitanja. U presudama se postavljaju mnoga pitanja od strane nacionalnih sudova koji zbog nedostatka propisa vezanih upravo uz slobodu poslovnog nastana traže mišljenje Europskog suda. Iako je postojala mogućnost donošenja smjernice kojom bi se uređivala neka od spornih pitanja poslovnog nastana, do toga nažalost nije došlo.