Pages

PRAVO DJETETA NA OSTVARIVANJE OSOBNIH ODNOSA SA SRODNICIMA I DRUGIM OSOBAMA
PRAVO DJETETA NA OSTVARIVANJE OSOBNIH ODNOSA SA SRODNICIMA I DRUGIM OSOBAMA
Sara Mašić
U ovom radu obrađuje se pitanje prava djeteta na ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama. Budući da se predmetno pitanje postepeno uređuje, ovaj rad će nastojati objasniti bitne pojmove i približiti problematiku ovog pitanja. U uvodnom dijelu rada govori se o tome što je obitelj i koju ulogu ona ima u životu djeteta. Također se navodi bitni zakonodavni okvir koji uveliko utječe na predmetno pitanje, kao što je Konvencija o pravima djeteta, Konvencija za...
PRAVO DJETETA NA SAZNANJE VLASTITOG PODRIJETLA
PRAVO DJETETA NA SAZNANJE VLASTITOG PODRIJETLA
Lorena Tavčar
Posvojenje je institut koji se javlja još u dalekoj prošlosti. Razlozi zbog kojih je dolazilo do posvojenja tada su uglavnom bili nasljednopravnog karaktera, odnosno želja za osiguranjem nasljednika. Tadašnje posvojene se uvelike razlikuje od njegovog današnjeg poimanja. U sadašnjem vremenu cilj i svrha posvojenja je zbrinuti djecu koja nemaju odgovarajuću roditeljsku skrb. Pobrinuti se za djecu koja nemaju mogućnost odrastati i razvijati se uz svoju biološku obitelj. Dakle,...
PRAVO GRAĐENJA
PRAVO GRAĐENJA
Martina Šibenik
Pravo građenja definira se kao ograničeno stvarno pravo koje ovlašćuje svog nositelja da na površini tog zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. U pravni sustav Republike Hrvatske uveden je 1997. godine Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim se regulira način njegova osnivanja, upis, prava i obveze vlasnika zemljišta i nositelja prava građenja te njegov prestanak. Nositelj prava građenja može steći...
PRAVO GRAĐENJA NA ZEMLJIŠTIMA U VLASNIŠTVU GRADA RIJEKE
PRAVO GRAĐENJA NA ZEMLJIŠTIMA U VLASNIŠTVU GRADA RIJEKE
Tamara Štrbac
U ovom radu obrađuje se tema prava građenja u praksi, na primjeru grada Rijeke. Radi se o institutu koji je definiran Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Osim pojmovnog određenja navedenim zakonom se uređuju pitanja sadržaja prava građenja, stjecanja prava građenja, zaštita istog te njegov prestanak kao i posljedice prestanka. Navode se i osobe nositelja prava građenja i osnivača prava građenja. Kroz rad su prikazani brojni primjeri u kojima se u ulozi osnivača...
PRAVO NA AZIL I SUVREMENE MIGRACIJE
PRAVO NA AZIL I SUVREMENE MIGRACIJE
Milovan Girandon
Pod utjecajem različitih čimbenika migracije su svakodnevna pojava. Ipak, kada je riječ o povijesnim migracijama bitno je istaknuti da su se iste događale uslijed ratnih zbivanja ili drugih razloga koji su se nepovoljno odražavali na većinu stanovništva određenih država. Uslijed ubrzanih migracija dolazi i do uspostave novih političkih režima koji su se zalagali na priznavanje prava na azil migrantima iz trećih zemalja. Azil kroz povijest grčkog i rimskog prava je podrazumijevao...
PRAVO NA DOM
PRAVO NA DOM
Maura Dorčić
Rad ne sadrži sažetak.
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRAN PROSVJED
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRAN PROSVJED
Ema Bićanić
Rad pod nazivom pravo na javno okupljanje i miran prosvjed ima za cilj čitatelje pobliže upoznati sa ovom temom i njezinom važnošću. Cilj rada je uputiti čitatelje u temelje prava koji je predmetom rada te ih upoznati s procedurom njegovog provođenja. Rad se sastoji od nekoliko cjelina. Na samom se početku opisuje pravne okvire ostvarivanja problematiziranog prava, i to u Europi i u Republici Hrvatskoj. Time se ističe važnost osiguravanja ovog temeljnog prava upravo posredstvom...
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRNI PROSVJED
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRNI PROSVJED
Matea Piković
Tema ovog završnog rada je pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed primarno sa stajališta Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, odnosno prakse Europskog suda za ljudska prava. Osvrnut ćemo se i na preporuke i zaključke Venecijanske komisije glede pitanja javnog okupljanja i mirnog prosvjeda. U radu će se najprije prikazati povijesni razvitak ljudskih prava, zatim sadržaj prava na javno okupljanje i mirni prosvjed, prije svega međunarodni instrumenti toga prava s...
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRNI PROSVJED S ASPEKTA POLICIJSKOG SLUŽBENIKA RH
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRNI PROSVJED S ASPEKTA POLICIJSKOG SLUŽBENIKA RH
Natalija Jovan
Diplomski rad pod nazivom „Pravo na javno okupljanje s aspekta policijskog službenika“ izrađen je u okviru kolegija „Civilno društvo i javna uprava“ na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom prof.dr.sc. Sanje Barić. Cilj ovog diplomskog rada je objasniti pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u odnosu na propise hrvatskog zakonodavstva, u odnosu s europskim smjernicama i praksom policijskih službenika Republike Hrvatske. S obzirom da i Ustav Republike...
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRNI PROSVJED U REPUBLICI HRVATSKOJ
PRAVO NA JAVNO OKUPLJANJE I MIRNI PROSVJED U REPUBLICI HRVATSKOJ
Nikolina Šestan
U ovom radu glavna tema i predmet analiziranja je pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u Republici Hrvatskoj. Pravo na javno okupljanje temeljeno je ljudsko pravo i važan aspekt svih demokratskih društava. To je individualno pravo, no ostvaruje se na kolektivan način. Javna okupljanja su instrument kroz koji se svakom pojedincu daje prilika da izrazi svoje mišljenje i stajalište o određenim pitanjima društvenog života. Iako je pravo na javno okupljanje temeljno ljudsko pravo...
PRAVO NA MIRNO OKUPLJANJE I JAVNI PROSVJED
PRAVO NA MIRNO OKUPLJANJE I JAVNI PROSVJED
Morena Brečević Štifanić
U prvom dijelu rada prikazuju se pojedini izvori prava na mirno okupljanje i javni prosvjed u hrvatskom pravnom sustavu. Zatim, u drugom dijelu rada, obrađuju se pojedini dijelovi Zakona o javnom okupljanju u svezi prava na mirno okupljanje i javni prosvjed, navodeći i stavove iz pravne teorije. U trećem dijelu rada prikazuju se načela za tumačenje i primjenu prava na mirno okupljanje i javni prosvjed, koja su proizašla iz relevantne prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog...
PRAVO NA NEOVISAN I NEPRISTRAN SUD PREMA ČLANKU 6. STAVKU 1. KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
PRAVO NA NEOVISAN I NEPRISTRAN SUD PREMA ČLANKU 6. STAVKU 1. KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
Ana Hajdin
Tema ovog rada je „Neovisnost i nepristranost sudova prema članku 6. stavku 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda“. U analizi navedenog članka, u ovom radu, najviše se oslanjam na presude Europskog suda za ljudska prava koje čine osnovu za tumačenje europskog zakonodavstva. U početnom dijelu razrade teme bavim se člankom 6. „Pravo na pošteno suđenje“, da bi u daljnjem dijelu rada usmjerila pažnju isključivo na neovisnost i nepristranost sudova....

Pages